Danas kada živimo u izuzetno izazovnom vremenu, s puno neizvjenosti i manipulacija sa svih strana, posebno je važno misliti na svoje psihičko zdravlje. Iako smo sve više svjesni da psiha utječe ne samo na naše raspoloženje i obrasce ponašanja, već i na naše cjelokupno zdravlje, baviti se svojim psihičkim zdravljem i dalje je „tabu tema“. Svima je normalno otići ortopedu ako te boli koljeno, ali ako pomislimo na psihičke smetnje, već se vidimo kod psihijatra s gomilom tableta u rukama, a možda čak i u umobolnici. Na svu sreću sve su više dostupni brojni različiti oblici psihoterapije koji nam mogu biti od velike koristi, te se ne bi trebali ustručavati potražiti pomoć i doživjeti velike i lijepe promjene.
Psiha upravlja našim organizmom, puno više nego što smo toga svijesni. U našem nesvjsnom pohranjeno je sve što smo ikad doživjeli (naše traume, pozitivni i negativni doživljaji i osjećaji), od rođenja do danas. Kao što se beba razvija fizički, tako postoje i psihološke razvojne faze djeteta. Ovisno o ponašanju okoline u tom periodu, posebno primarnog skrbnika, dijete doživljava određene psihičke traume (ovisno o periodu psihološkog razvoja, intenzitetu i načinu djelovanja okoliša, osnovne senzibilnosti i dr). Takva ponašanja bebe/djeteta koje na prvu izgledaju negativno (npr.povlačenje u sebe, disocijacija, „freeze“ i sl) ustvari su nam zaštitini mehanizmi koji su nam omogućili da preživimo. Sva ta psihička događanja iz djetinjstva u tijelu se bilježe, te nam služe kao programi uz pomoć kojih funkcioniramo u svojoj svakodnevici. Sva naša razmišljanja, postupci, osjećaji, djelovanja rezultat su programa koji nas vode kroz život. Sad kad smo stariji i znatno smo ojačali, u mogućnosti smo raditi na svojim traumama.
Podsvjesno utječe na naše tijelo na način da u situacijama koje ono prepozna kao opasno, neugodno i sl. (ne mora biti realna opasnost) reagira na način da uključuje naš živčani sustav, hormone, neurotransmitere i druge unutarnje mehanizme da pokrene tijelo na određen način, te ih prenosi na mišiće (i druge dijelove muskulo-skeletnog sustava), krvožilno-dišni sustav, metabolizam i dr. Zbog toga bez našeg znanja dolazi do brojnih psihosomatskih bolesti i stanja, kao što su npr skolioza, problemi sa štitnjačom, autoimune bolesti, problemi s gastointestinalnim sustavom, oslabljen imunitet i brojni drugi.
Jako dobra stvar je da se naša psiha može mijenjati i to vrlo uspješno. Donedavno se mislilo da se moždane veze s godinama smanjuju i gube, ali se u novije vrijeme, s razvojem medicinskih uređaja dokazalo suprotno. Kvalitetnom psihoterapijom i radom na sebi, promjene se ne događaju samo u našem subjektivnom osjećaju, već se veze među neuronima množe, jačaju i umrežuju, a ta se pojava naziva neuroplatičnost mozga.
U današnje doba izuzetne mehanizacije i tehnologizacije, za što čovjek nije primarno napravljen, ljudi se sve više otuđuju od sebe samih, kao i jedni od drugih. Nažalost u doba korone situacije se dodatno pogoršala, te nam se kontakti svode na gledanje u ekran. To nam naravno nije prirodno stanje, jer čovjek je biće kontakta i vezivanje s drugima nam je najvažnija potreba. Zbog toga toplo preporučam svim čitaocima, da se pobrinu za sebe, potraže stručnu pomoć i pronađu svoju psihičku ravnotežu.
Želite znati više? Kliknite ovdje.